Građanska alijansa

  • UČEŠĆE NA DVA ZNAČAJNA DOGAĐAJA U STRAZBURU I ZAGREBU

    Građanska alijansa početkom novembra koorganizuje i sa delegacijama u ime Crne Gore, učestvuje na dva značajna događaja u Strazburu i Zagrebu. Read More
  • POTRAGOM ZA LJUDSKIM PRAVIMA SVE DO BERLINA

    U znak obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, Građanska alijansa, u saradnji sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, organizuje Potragu za ljudskim pravima za srednjoškolce/ke i njihove nastavnike/ce, koja će biti realizovana u Podgorici 7. decembra 2017. godine sa početkom u 10 časova u prostorijama EU Info centra. Read More
  • „ROMA PRIDE“

    Nevladina fondacija Građanska alijansa (GA) održala je 1. oktobra, akciju „Živa biblioteka" u okviru Evropskog antirasističkog pokreta (EGAM http://www.egam.eu) „Roma Pride", u saradnji sa NVO Mladi Romi, Centrom za demokratsku tranziciju (CDT) i NVO Romska organizacija mladih "Koračajte sa nama - Phiren amenca". Read More
  • JAČANJE ODGOVORNOSTI ŽENA I MLADIH U JAVNOM I POLITIČKOM ŽIVOTU

    U periodu od 6. do 8. oktobra u hotelu "Palas" u Petrovcu organizovaće se zajednički seminar Škole demokratskog rukovođenja i Škole političkih studija Savjeta Evrope iz Bosne i Hercegovine. Read More
  • ZAINTERESOVANOST GRAĐANA/KI ZA ČLANSTVO U PARTIJI TRI PUTA VEĆE OD EVROPSKOG PROSJEKA

    Građanska alijansa danas je predstavila istraživanje „Građanska participacija u Crnoj Gori" koje je uradila u saradnji sa De Facto Consultancy. Read More
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

GAŠENJEM KOMPJUTERA NE NESTAJE SVE ŠTO STE RADILI U VIRTUELNOM OKRUŽENJU

Intervju sa psihološkinjom Jelenom Vuletić u okviru projekta „Crna Gora bez mržnje"

jelena-intervju

Kako komentarišete sve češću pojavu govora mržnje na Internetu?

Internet, kao najdostupniji medij, posljednjih godina otvara vrata da se lakše i brže komunicira, ali i da se lakše i brže plasiraju laži i uvrede, koristi lažno predstavljanje, zloupotrebljavaju osjećanja drugih, a u cilju zadovoljenja ličnih potreba i diskreditacije drugog, jer bez slobode govora i mišljenja nema ni demokratije. Jedna od najozbiljnih negativnih pojava je govor mržnje, čiji je osnov različita vjerska, politička, seksualna, navijačka pripadnost i drugi oblici diskriminacije.

Internet je pogodno mjesto za širenje neprihvatljivog govora, netolerancije, diskriminacije, agresije. Kada neka osoba svoje socijalne potrebe mnogo bolje zadovoljava virtuelno, ona svoj doživljaj lične vrijednosti povezuje sa tim aktivnostima i ima veću potrebu da vrijeme posvećuje virtuelnoj zajednici. U tom slučaju virtuelni svijet joj postaje neka vrsta zamjene za stvarni život i stvarne socijalne odnose. Socijalne mreže omogućuju lako povezivanje istomišljenika, pa i povezivanje osoba koje šire mržnju. Ove osobe na društvenim mrežama iz pozicije prezira i mržnje komentarišu nečiji lik i djelo. Ovi komentari su lični, usmjereni na osobu, a ne na njene izjave, sa ciljem da je obezvrijede, omalovaže i diskredituju. "Mrzitelji" u svojim izjavama koriste govor prezira i mržnje, ali je često njihovo ponašanje motivisano još dubljim osećanjima zavisti i ljubomore, kao i niže vrijednosti. Osobe se vode time da je lakše i sigurnije kritikovati u on-line svijetu, jer ih niko ne zna, često je anonimno, pa im to daje dodatnu motivaciju za širenje govora mržnje. Međutim, mladi moraju da shvate da gašenjem kompjutera ne nestaje sve što su radili u virtuelnom okruženju.

Šta mislite koji su uzroci ove pojave?

Sva ljutnja, grubost i kritikovanje, istinski su pokazatelji patnje. Uglavnom ljudi koji se ne osjećaju dobro u svojoj koži, kao i ljudi koji su nezadovoljni svojom životnom situacijom, a ne vide načina kako da je promijene, svoje nezadovoljstvo usmjeravaju ka drugim osobama ili grupi ljudi. Onaj ko je nezadovoljan sobom, bira da vidi negativne stvari i u svijetu. Osobe koje šire mržnju zasnivaju svoju aktivnost na uvjerenju: ako dokažem da je neko drugi loš, to znači da sam ja bolji od njega. Međutim, nečija vrijednost ne može da nastane dokazivanjem da neko drugi ne vrijedi, već samo može dovesti do kratkotrajne iluzije poboljšanja.

Koje su posljedice govora mržnje?

Govor mržnje ostavlja posljedice i na onog ko ga upućuje i na one kojima je upućen. Kada neko smatra da time što se on/ona loše osjeća stiče pravo da to svoje osjećanje svima pokazuje i da se tako „prazni", on/ona griješi. Ljudi koji šire mržnju svojim postupcima samo pogoršavaju odnose sa drugima, što za posljedicu ima da postaju još mrzovoljniji. Osobe koje šire mržnju prema nekoj ličnosti, na društvenim mrežama vrše pravo zlostavljanje, pokušavajući da kod ostale publike stvore negativnu sliku o datoj ličnosti, a time ugrožavaju osobu, njena prava, integritet, emocije. Oni koji trpe takav govor često zbog toga bivaju ozbiljno ugroženi, naročito osobe sa slabije razvijenim samopouzdanjem koje svoju vrijednost određuju na osnovu tuđih mišljenja. Mladi ljudi često imaju ozbiljne psihičke posljedice, neki od njih su čak izvršili samoubistva jer se vrlo teško suočavaju sa takvim, negativnim komentarima. Zato ljudi moraju biti svjesni toga da ono što rade na internetu ima posljedice u realnom svijetu.

Da li se po Vašem mišljenju u školama dovoljno bave ovom temom?

Kada je riječ o ovakvim temama, neophodan je kontinuirani rad. Škole kao vaspitno-obrazovne ustanove treba prije svega da njeguju atmosferu uvažavanja, razumijevanja, tolerancije. Osim sticanja znanja, škola kod učenika radi na dobroj vještini komunikacije, aktivnog slušanja i kontroli stresa, razvija kod njih vještine mirnog rješavanja konfliktnih situacija, samosvjesnost, samokontrolu i timsku saradnju. Mnogo je bolje djelovati preventivno, nego čekati da se desi neki problem da bi se tek onda reagovalo. Sam nastavnik, ili drugo osoblje u školi, svojim primjerom pokazuje djeci na koji način da se ophode prema drugima. Postoji razlika između iznošenja svog mišljenja i vrijeđanja nekoga. Na nivou škole neophodno je podizanje svijesti o tome da problem govora mržnje na Internetu postoji, ali i edukacija mlađih generacija o tome kako se koristi Internet in a koji način da iskoriste brojne mogućnosti koje sa sobom nosi. Mladi ljudi su, očigledno, najveći korisnici Interneta, koji je njihova svakodnevnica i sastavni deo njihovih života. Stoga je vrlo važno da oni nauče da prepoznaju govor mržnje i nauče da ga ne razlikuju od istog takvog govora u realnosti.

Da li Vi kao psihološkinja na neki način reagujete na ovaj problem?

Svakodnevno, kroz razgovore sa djecom, kroz radionice. Pokušavam da unaprijedim njihove vještine komunikacije, razvijem empatiju, povećam samopouzdanje, samokontrolu, učim ih toleranciji, razumijevanju osjećanja drugih ljudi. Vježbamo stavljanje sebe u ulogu drugog, kako bi uvidjeli u čemu griješimo pri svakodnevnoj komunikaciji; vježbamo nenasilno rješavanje konflikta, uz uvažavanje druge osobe; radimo na razbijanju predrasuda i ne tolerišemo diskriminaciju po bilo kom osnovu. Učimo da se ponašanje u stvarnom svijetu i virtuelnom okruženju ne treba razlikovati, i da u oba slučaja postoje posljedice ukoliko su ponašanje i komunikacija neadekvatni. U situaciji kada se primijeti bilo kakav oblik diskriminacije, govora mržnje ili nasilja preduzimaju se određene mjere, u zavisnosti od situacije, a rad sa djecom koja pokazuju sklonosti ka takvom ponašanju je kontinuiran, kako individualan, tako i na nivou grupe.

Kako se može spriječiti govor mržnje?

Borba protiv mržnje je borba za ljubaznije i pozitivnije društvo. Normalno je da svi nekada budemo neraspoloženi, ali ne da svakodnevno budemo neprijatni, zajedljivi i da se nadiremo drugima bez razloga. Ljubaznošću možemo nekome popraviti dan, a isto tako i drugi nama. Svi imamo probleme, a oni se neće riješiti tako što smo neljubazni prema drugima. Neljubaznošću samo upadamo u začarani krug, mi smo takvi prema drugima, onda oni prema nama, stalno smo u konfliktu i samo pogoršavamo već postojeće probleme. Ne moramo na grube riječi odgovarati istom mjerom. Našu vrijednost ne određuju tuđe riječi.

Razgovarala: Tatijana Đuranović

Napomena: Projekat „Crna Gora bez mržnje" je prepoznat i finansiran od strane Direktorata za mlade – Ministarstva sporta kao relevantan za ostvarivanje Godišnjeg plana Nacionalne strategije za mlade za 2017. godinu i sprovodi ga NVO „35mm" u saradnji sa Volonterskim klubom Gimnazije „Slobodan Škerović" iz Podgorice. Smatramo da će pomenutim projektom partnerske organizacije doprinijeti edukaciji i osnaživanju mladih da pokažu inicijativu i prihvataju različitosti.

Pogledajte

POSLJEDNJE NOVOSTI

NAJČITANIJE

TAGOVI

logo-yihr white logo-35mm white logo-e-balkan white logo-upr

Kontakt

Adresa: Studentska ulica, br. 21/a
               81000 Podgorica, Crna Gora
Tel/fax: +382 20 513 687
E-mail: office@gamn.org

Mapa